Mladen Jovanović (Beograd, 1926 – Beograd, 2006) je završio Mašinski fakultet u Beogradu 1952. godine, gde je 1978. doktorirao disertacijom „Razmatranje nekih pojava i parametara značajnih pri projektovanju potiskivačkih sastava”. Radio je u brodogradilištu „Čukarica” (kasnije brodogradilište „Tito”) kao prvi brodograđevni inženjer sa beogradskog Mašinskog fakulteta, gde je, između ostalog, projektovao motorni teretnjak zavarene konstrukcije za Jugoslovensku ratnu mornaricu (tankeri su prva dva motorna broda izgrađena posle rata u brodogradilištu; za ove brodove su prema projektu izliveni i obrađeni propeleri u samom brodogradilištu). Odatle 1956. sa mesta šefa projektantskog biroa prelazi u Jugoregistar, a 1957. u Projektantski zavod rečnog saobraćaja (koji postaje PIM-projekt), gde napreduje do direktora za razvoj.
Od 1954. do 1958. radi kao honorarni asistent na Mašinskom fakultetu. Od 1982. godine, pa i nakon odlaska u penziju, predavao je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, kao i na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu. Od 1987. do 1992. je kao honorarni nastavnik predavao na Mašinskom fakultetu predmete Geometrija i statika broda i Tehnička flota (predmet koji je sam i oformio), ugrađujući svoje bogato praktično iskustvo u nastavu.
U izdanju Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, objavio je tri udžbenika: „Istraživanje radnih, tehnoloških i eksploatacionih osobenosti brodova tehničke flote” (sa Došljak M., Čolić V., Škiljaica V, 2007), „Izgradnja i održavanje broda” (2005) i „Projektovanje broda” (2002).
Projektovao je veliki broj brodova različite namene (tegljače, potiskivače, patrolne, ribarske, bagere itd.) od kojih su brojni izgrađeni za strane naručioce u Burmi, Indiji, Čileu, Bangladešu, Rumuniji itd. Zaslužan je za razvoj brodova tehničke flote i posebno za uvođenje potiskivača. Izrađivao je elaborate i projekte brodogradilišta (Kladovo, Golubac, Basra itd.). U toku izgradnje hidroelektrane Đerdap, radio je studije plovidbe i odbrane od leda. Učestvovao je na brojnim simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu sa saopštenjima (Rumunija, Bugarska, Kina itd.). Publikovao je u časopisima brojne stručne i pregledne radove iz oblasti brodogradnje.
